Ne zaboravite u srijedu 28.09. u 19:00 sati – Predavanje u “Knjižnici za mlade” u Banjavčićevoj 8.

Dodana je nova galerija – Slike sa ovogodišnje izložbe – kliknite ovdje.

Predstavnici GD Karlovac na TV 4 rijeke – kliknite ovdje.

Gljive se nalaze svuda oko nas. Ponekad i doslovno. Iako je većini nama prva asocijacija šuma i nenadmašan gušt traženja prvih lisičarki, vrganja i krasnica u proljeće, zapravo gljive možemo sresti vrlo često i u potpuno urbanim sredinama i to u laganoj šetnji gradom na posao. Nakon neprekidnih kiša proteklih tjedana upravo me iznenadilo koliko gljiva srećem prolaskom kroz parkove i drvorede prema putu prema svom uredu u samom centru Zagreba. Osim jednog zalutalog agaricusa (koji je bio već daleko u zalazu da determinacija nije bila moguća) i pokoje sitne mycene, dvije vrste su mi posebno zapele za oko.

Kraj jedne stare lipe bilo je veliko mnoštvo lijepih i simpatičnih BLISTAVIH GNOJIŠTARKI (Coprinus micaceus), koje me uvijek iznenade brojnošću i podsjete na njihovu veliku rođakinju. Nažalost, tek uvjetno jestive, bez gastronomske vrijednosti, ali svakako pravi buketni ukras prirode i gljivarskog svijeta.

Osim brojnih gnojištarki s veseljem u drvoredu jablanova svaki put na istom mjestu susrećem gljivu koja nije tako česta u Karlovcu (ili je barem ja ne mogu pronaći u gradskim parkovima); a to je JABLANOVAČA (Agrocybe aegerita), odlična jestiva gljiva koja specifično raste na jablanima i topoloma, i to vrlo često na istom mjestu nekoliko godina. Jablanovača je jedna od rijetkih gljiva koje zapravo u idealnim uvjetima mogu roditi i do 3-4 puta u jednoj godini  i rastu od ranog proljeća do kasne jeseni.

Ovi jedri primjerci na slici rastu svake godine na deblu starog jablana i prava je šteta što su preblizu glavne prometnice i samim time nisu za konzumaciju, a inače odlične jestive gljive koje se uspješno i uzgajaju. Inače su jablanovače dosta rijetke u kontinentalnim krajevima, dok se u Istri i primorju zbog blaže klime ipak susreću češće.

Zato iskoristite slobodno vrijeme šetnjom parkovima u predahu od već napornih kiša i možda će vas iznenaditi koje sve vrste možete susresti. A u isčekivanju pravog početka sezone u našim Karlovačkim šumama, svakako se može uživati u susretu s gradskim gljivama koje nam bar zagolicaju maštu i probude nadu da će nam uslijediti još jedna bogata i uspješna gljivarska sezona!

Pozivamo sve naše članove na godišnju skupštinu koja će se održati
u petak 22.01.2016. u restoranu Dolčevita u 18:30.

Vidimo se …

Dragi gljivari i gljivarski prijatelji,

ovim putem javljamo vam tužnu vijest, da je umrla naša dugogodišnja članica Zdenka Škrtić.

Sahrana je u ponedjeljak 11. siječnja 2016. u 14:30 sati u Duga resi.

Uz izraze najdublje sućuti
Gljivarsko društvo Karlovac

SVIM GLJIVARICAMA I GLJIVARIMA
SVIM GLJIVARSKIM DRUŠTVIMA

SRETAN BOŽIĆ I SRETNU I USPJEŠNU NOVU GODINU !!!

GD Karlovac

To all mushroom lovers, and all mushroom associations MERRY CHRISTMAS AND HAPPY NEW YEAR from Mushroom Association Karlovac.
A lot of health, joy, mushroom and fungus and good time with members of Mushroom association Karlovac.
Cheers

Evo u ponedjeljak na sastanku GD Karlovac čekalo nas je malo iznenađenje – naša dugogodišnja članica Jadranka Kovač donijela je prekrasne bukovače (Pleurotus ostreatus) koje su rasle na orahu. Iako većina nas gljivara, a i ljubitelja gljiva kao hrane najčešće posežemo za bukovačama na polici trgovina (uglavnom kad drugih gljiva nema za branje), bukovače se ponekad, ali relativno rijetko mogu susresti i u prirodnom okruženju. Jedna od rijetkih gljiva koja raste i zimi, ipak je najbolje vrijeme za branje sada prije pravih minusa. Zato – bukovače za pod bor!

U vrijeme prvih mrazeva, kada većina gljivara zatvara gljivarsku sezonu javlja se ova prekrasna gljiva kao jedna od zadnjih velikih i izdašnih gljiva kasne jeseni. Klobuk kod mrazovače je dosta varijabilan te može varirati od bijele boje sa sivim nijansama pa sve do prljavo smeđe i naraste 6-10 cm širine. Iznimno važan za determinaciju je upravo stručak sa specifično lilasto-plavom bojom po kojoj je lepista personata i dobila ime “dvobojna” koturnica.

Mrazovača je iznimno aromatična gljiva, prekrasnog mirisa kao fini parfem, pri čemu vas može podsjećati na njenu šumsku sestru modrikaču (Lepista nuda), odlične konzistencije mesa no važno je da gljive dobro prokuhate jer iako se mogu i konzumirati sirove – neprokuhane mrazovače kod nekih ljudi mogu izazvati alergije. Mladi i tvrđi primjerci se mogu i sasvim dobro ukiseliti.

Dvobojna koturnica je kao i ostale gljive iz porodice lepista saprofit tako da nije vezana za određeni tip drveta već raste uglavnom na rubovima šuma, livadama, planinskim pašnjacima, čak i u parkovima. Vrijeme rasta je upravo kraj jeseni, rana zima – kada dnevne temperature ne prelaze deset stupnjeva, a noćne temperature se kreću taman oko nule kad kreće mraz. U Hrvatskoj je mrazovača česta gljiva i na mjestima gdje raste često formira prekrasne vilinske krugove u travi, a na bogatim terenima u kratko vrijeme može se nabrati i nekoliko kilograma ove gljive. Zamjena je moguća eventualno s drugim lepistama, no zbog staništa i vremena rasta gotovo je nemoguće zamijeniti mrazovaču s drugim gljivama.

Kao zanimljivu crticu možemo spomenuti da se u Engleskoj mrazovaču naziva poljskom lepistom (field blewit), a njenu sestru modrikaču šumskom lepistom (wood blewit) prvenstveno zbog staništa kao glavne razlikovne karakteristike. U starijoj literaturi često ćemo susresti i naziv lepista saeva.

Nažalost zbog obilatih kiša i situacija sa poplavama u Karlovcu i Dugoj Resi odgađamo sutrašnji planirani izlet na Vinicu. Da li će biti moguće održati izlet neki naredni vikend, dogovorit ćemo na sastanku. Nažalost – vrijeme nas nije poslužilo, možda neki drugi put.

Evo dok se vrganji stidljivo pojavljuju i dok sunčanice vladaju šumama još jedna zanimljiva gljiva svakako zaslužuje spomen: Velika gnojištarka (Coprinus comatus). Inače delikatesna poslastica za mnoge gljivare, gnojištarka je rijetka gljiva za koju netko može reći da ide u “berbu” zbog specifičnog staništa, no upravo je ovo vrijeme nakon obilnih kiša pravi trenutak za potragu.

Velika gnojištarka je svestrana gljiva jer se može pojaviti na mnogo raznih mjesta: uz šumske puteve, rubove šuma, livade, često i u vinogradima, voćnjacima, vrtovima, humusnim tlima, stajama i kompostištima. U šumi je najbolje tražiti na rubovima bogatim prirodnim kompostom od raspadajućeg lišća i granja, ili na livadama u niskoj travi tla bogatog humusom i što je najbitnije – što vlažnijim mjestima. Kada obilato rodi – možete naići na čak stotine plodnih tijela na jednom mjestu. Važno je napomenuti da ne bi trebalo brati gnojištarke uz prometnice sa gustim prometom zbog nakupljanja teških metala i eventualno na kukuruzištima i poljima gdje se koriste pesticidi, i to pravilo vrijedi za sve gljive koje rastu u takvom okruženju jer mogu biti škodljive, makar su mišljenja o tome podijeljena.

Odlična je prije svega za umake, zatim u juhama, dobra je i u kajgani i dinstana sama na luku. Mora se upotrijebiti dok je sasvim mlada i potpuno bijela odmah nakon branja, jer gnojištarka spada u skupinu gljiva koje jako brzo propadaju. Poput nekih agaricusa, rast velike gnojištarke može biti toliko snažan da probije asfalt iz kojeg raste. Zbog svoje veličine zamjena sa drugim gljivama gotovo da nije moguća, eventualno sa uvjetno jestivom jajastom gnojištarkom (Coprinus atramentarius) no ona nema tako tipično kuštravi klobuk sa izraženim čehicama kao naša delikatesna gnojištarka.